Zašto su se najbogatije zemlje EU-a tajno sastale u Beču?

Prvi je to put da su se najviši dužnosnici bogatijih članica EU-a, uključujući Francusku, Njemačku i nordijske zemlje, našli zajedno u istoj prostoriji kako bi izradili strategiju o prijedlogu Europske komisije za proračun od 1,816 bilijuna eura, koji izaziva polemike, prenosi Politico.

Cilj je stvoriti blok koji će nastupati u pregovorima protiv zemalja poput Poljske, Španjolske i Italije, koje zagovaraju veća izdvajanja, posebno za poljoprivredu i za financiranje siromašnijih regija.

Otako je proračun predstavljen 16. srpnja, dužnosnici su imali dovoljno vremena tek da prelete stotine stranica i počnu računati koliko bi pojedine zemlje dobile ili izgubile novim planom potrošnje.

Službeni pregovori o proračunu jedva su započeli, ali u pozadini državni službenici zemalja sličnih interesa već izrađuju planove. Ministri neće biti na sastanku u Beču, o proračunu će raspravljati u listopadu na razini EU-a.

U svakim pregovorima o proračunu zemlje sa sličnim interesima udružuju se kako bi razvile zajedničke argumente, održavale sastanke s Komisijom i raspodijelile praktične zadatke poput provjere formula za raspodjelu sredstava.

Konačni cilj jest nadmudriti suparnički blok, dobiti pregovore i usmjeriti golemi proračun EU-a bliže vlastitim prioritetima.

"U nogometnim terminima, ovo je uigrana akcija. To je nešto normalno", rekao je Janusz Lewandowski, poljski zastupnik u Europskom parlamentu i povjerenik za proračun od 2010. do 2014., za Politico.

Razlike unutar blokova

Umjesto da se svaka država bori sama za sebe, 27 članica EU-a obično se grupira u dva velika tabora.

Na jednoj strani su imućne "neto uplatiteljice", od Švedske do Francuske, koje u proračun uplaćuju više nego što primaju i načelno se zalažu za manji proračun.

Suprotni tabor, poznat kao "Prijatelji kohezije", okuplja južne i istočne članice, uključujući Italiju, Španjolsku i Poljsku, koje žele veći proračun, posebno kad je riječ o kohezijskim fondovima za siromašnije regije.

"Kao i mnoge stvari u svijetu, višegodišnji financijski okvir (MFF) nije definiran ekonomijom, već poviješću", rekao je Stefan Imhof, glavni tajnik austrijskog ministarstva financija.

Razlike postoje i unutar blokova. Primjerice, Francuska i Nizozemska, obje neto uplatiteljice, imaju potpuno suprotna stajališta o zaduživanju na razini EU-a, Pariz to podupire, dok se Haag protivi.

Što se tiče poljoprivrednih subvencija, Francuska je često bliža Poljskoj, koja traži veća izdvajanja, nego nekim članicama vlastitog bloka. No, zemlje nastoje riješiti takve razlike unutar svojih skupina, gdje usklađuju ključne stavove poput toga koliki bi trebao biti ukupni proračun.

Skupinu koja se okuplja u Beču u četvrtak predvodit će dvije najveće sile EU-a.

"Na kraju dana, Francuska i Njemačka dogovore brojke, a mi ostali samo slijedimo", objasnio je jedan diplomat iz upoznat s pregovorima, a kojem je zajamčena anonimnost.

U suprotnom taboru, Poljska obično preuzima vodstvo kao zemlja koja najviše profitira iz proračuna EU-a. Međutim, njezino dugogodišnje partnerstvo s Mađarskom, s kojom dijeli ključne interese, oslabilo je zbog sukoba s premijerom Viktorom Orbánom, čija su demokratska nazadovanja navela Komisiju da blokira milijarde eura pomoći.

To je otvorilo prostor mediteranskim zemljama, koje također podupiru izdašno financiranje siromašnijih regija, da preuzmu jaču koordinacijsku ulogu u koaliciji.

Tako je 1. rujna Malta predsjedala sastankom proračunskih stručnjaka Prijatelja kohezije, što je postavilo temelje za prvi tehnički sastanak svih 27 država članica sljedeći dan.

Iskusni proračunski pregovarači tvrde da se ključne odluke donose upravo na takvim zatvorenim sastancima. U ožujku prošle godine, primjerice, neto uplatiteljice su tijekom neformalnog skupa u Helsinkiju dogovorile da se 175 milijardi eura usmjeri u program Horizon, a Komisija je to ubrzo i potvrdila, rekao je EU diplomat.

Stav Komisije

Na marginama, Komisija će lobirati kod nacionalnih vlada da ostanu što bliže njezinom izvornom prijedlogu u pregovorima s Vijećem i Parlamentom.

U nadolazećim mjesecima povjerenik za proračun Piotr Serafin, bivši poljski veleposlanik pri EU-u koji dobro poznaje Vijeće, posredovat će u pregovorima između neto uplatiteljica i Prijatelja kohezije.

"Uhvaćen između dvaju sukobljenih tabora, povjerenik može vidjeti sve karte na stolu i mora voditi načelom "zavadi pa vladaj", a ne dopuštati da se blokovi konsolidiraju u Vijeću. To slabi moć država članica naspram Komisije", govori anonimni dužnosnik.

Unatoč tome što predstoje teške i dramatične rasprave, za pregovarače postoji nekoliko izvjesnosti.

"Ovaj prijedlog Komisije neće biti onaj na kojem ćemo se na kraju dogovoriti, svi će morati popustiti... Ali uvijek se postigne dogovor, a postići će se i ovaj put", poručio je Austrijanac Imhof.